⏱️ Temps de lecture estimé : 41 min(s)

🎧

Kreyòl pale, kreyòl konprann, kreyòl kapab : yon ti koze ant  Jacques Pierre ak Fabrice Georger `

KOZÉ LIBRE

Chercheur en langue créole, Jacques Pierre, originaire d’Haïti, se consacre depuis près de vingt ans à la promotion de la langue créole d’Haïti et de sa culture. Dernièrement, il s’est lancé dans la mission de faire dialoguer entre eux les différents créoles pour qu’ils « apprennent à se connaître linguistiquement, culturellement et historiquement ». Avec ce dialogue entre lui-même et Fabrice Georger, professeur à l’université de La Réunion, il nous montre que malgré les différences et l’éloignement géographique, le créole peut servir de trait d’union entre Haïti et La Réunion. 

Nan lespri konbit, m kontan akeyi Fabrice Georger, yon pitit La Rényon pou vin brase lide aknou sou sitiyasyon lang kreyòl La Rényon an, san nou pa neglije diferan eleman ki fòje idantite tout pitit tè sa a. 

Pou ou menm konpatriyòt mwen yo k ap li kreyòl La Rényon an premye fwa, sa kapab yon egzèsis ki difisil, men m ap ankouraje w kontinye li l pou vin abitye ak sistèm ekriti pa yo a. Apre de twa premye repons yo, ou pral koumanse filtre lang kreyòl La Rényon an nan moul kreyòl ayisyen an pou rive byen deplòtonnen l. 

Antan chak pèp kreyòl yo ap konsève sistèm ekriti kreyòl yo (pou konnya), nou envite w dekouvri diferan eleman lengwistik, istorik, kitirèl ak gastwonomik ki marande nou menm pèp kreyòl yo ansanm. Konsa, nou va brize distans jeyografik ki separe nou, silans ki chita antre nou, retisans ki genyen lakay nou yonn lòt ki, anpil fwa, lakoz pòt lakay nou rete klete pou yonn lòt. 

Plis n ap pale ak ekri antre nou, plis n ap vin konnen yonn lòt. E se nan konnen yonn lòt, n ap rive konstwi yon nouvo lòd sosyal, lengwistik, edikatif, ekonomik kote nou menm pèp kreyòl yo va rive pwodui rechèch, devlope bonjan zouti/konsèp ki adapte ak anviwonnman pa nou pou pwòp transfòmasyon lavi nou.   

Traduction en français (choix de Parallèle Sud pour pouvoir contextualiser au mieux cet échange et sa portée) : 

Dans l’esprit du konbit (travail collectif, entraide), je suis heureux d’accueillir Fabrice Georger, un enfant de La Réunion, pour échanger avec nous sur la situation de la langue créole réunionnaise, sans pour autant négliger les différents éléments qui façonnent l’identité de tous les enfants de cette terre.

Pour vous, mes compatriotes, qui lisez le créole réunionnais pour la première fois, cela peut constituer un exercice difficile. Mais je vous encourage à poursuivre votre lecture afin de vous familiariser avec leur système d’écriture. Après les deux ou trois premières réponses, vous commencerez à filtrer la langue créole réunionnaise à travers le moule du créole haïtien, jusqu’à parvenir à bien la « démêler ».

Tandis que chaque peuple créole conserve, pour le moment, son propre système d’écriture, nous vous invitons à découvrir les différents éléments linguistiques, historiques, culturels et gastronomiques qui nous relient, nous autres peuples créoles. Ainsi, nous pourrons briser les distances géographiques qui nous séparent, le silence qui s’est installé entre nous, ainsi que les réticences que nous pouvons avoir les uns envers les autres et qui, bien souvent, conduisent à ce que nos portes restent fermées les unes aux autres.

Plus nous parlerons et écrirons les uns avec les autres, plus nous apprendrons à nous connaître. Et c’est en apprenant à nous connaître que nous parviendrons à construire un nouvel ordre social, linguistique, éducatif et économique, dans lequel nous, peuples créoles, pourrons produire de la recherche et développer de véritables outils et concepts adaptés à nos environnements, afin de transformer nos propres vies.

Jacques Pierre.
Fabrice Georger.

JP: Bonjou Fabrice Georger. Mwen salye w nan non tout Kreyòl sou latè. Koman ou lé ?  

FG: Bonzour aou! Mwin lé byin, mérsi! Mwin lé kontan partaz èk zot mon listwar èk mon bann manir-war la vi sosyolingwistik mon péi. Mérsi pou zot linvitasyon.

JP: Nan de twa mo, pale nou sou Lareyinyon nan peryòd ou t ap grandi, e di nou ki sa ki make w jous jounen jodi a ? 

Mwin lé né La Rényon an 1970. Mwin la grandi dann inn famiy té i koz prinsipalman kréol. Soman, konm dann bonpé famiy, navé inn koabitasyon diglosik rant kréol èk fransé, ousa té i mèt plis anlèr sat té an fransé, épisa té i anlériz (valoriz) pa tro kréol. Mon monmon lété métrès lékol, inn gran parti mon bann tonton, matant èk kouzin-kouzine té i viv dann in milyé agrikol, sirtou otour bann karo kann. Mwin té travay byin lékol, mwin té koz osi byin kréol èk fransé. Mon langazman pou la lang èk la kiltir kréol la levé lèrk mwin la vni in zènzan, kan mwin la komans konprann lété pa normal la aprann anou dénig inn parti inportan nout lidantité i konsèrne nout lang èk nout kiltir kréol. Dopi, mi vanz, mi milit pou in plis méyèr rokonésans nout lang èk nout lidantité La Rényon. 

JP: Pou moun k ap tande pale de Lareyinyon pou premye fwa, èske ou kapab fè yo viv jeyografi zile a antan w ap di nou ki sa ki fòs/espesyalite chak zòn yo ? 

La Rényon lé in zoli lil 2500 km2, 230 km lil Moris épisa 900 kilomèt Madagaskar. Dann le nor néna Sin-Dni, nout kapital, èk tout bann prinsipal ladministrasyon. Dann lès i tonm le rézyon le plis vèr èk bann ravine épisa bann kaskad. Dann le sid, néna le rézyon le “sid sovaz” èk bonpé vézétasyon épisa ousa bann lav volkan i sava ziska la mèr. Dann le sid néna osi Sin-Pièr, le dezyinm vil le plis inportan èk bonpé lanimasyon èk lamizman. Aprésa néna lwès, le rézyon bann plaz ousa bann touris na d’gou alé.

Sinonsa, i koné La Rényon sirtou pou son bann montane, son bann sirk natirèl, pou alé batkaré, pou alé fé bann randoné. Bann plas i koné le plis lé bann sirk (Mafate, Cilaos, Salazie), la Plaine des cafres èk son volkan èk in bon laktivité, épisa le Piton des neiges, le plis o somé le Loséan Indyin èk 3069 m.

Si in minm téritwar, bann voyazér i giny war bann péizaz varyé, dékouv in listwar rish, vizit bann plas kiltirèl épisa kiltyèl i pas témwin pou bann diféran vag domoune la ariv térla. Le krwazé bann domoune-la la fé énèt in lang kréol tout domoune (oubyin prèsk tout domoune) i viv dann lil-la i partaz. Néna détrwa zané d’sa, le slogan le lofis touris lil lété, an fransé, « La Réunion : l’île intense », i roprézant byin nout lil.

Le labolisyon le lésklavaz la tonm le 20 désanm 1848. Kontrèrman bann zil vwazin la ariv èk in lindépandans dann péryod dékolonizasyon (Madagaskar an 1960, Moris an 1968, Séshèl an 1976), konm Martinik, Gwadloup èk Gwiyane, La Rényon la shwazi nir in départman fransé an 1946. Dann bann zané 1950 amonté, konm navé pwin toudswit d’ratrapaz ékonomik, sosyal épisa sanitèr, le lil la rant dann inn péryod èk bonpé rovandikasyon politik épisa sindikal. Le lil i devyien pou le ladministrasyon fransé inn Rézyon an 1982, épisa i rant anparmi bann « régions ultrapériphériques » (RUP) le Linyon eropéinn. 

Zordi popilasyon La Rényon lé parla 860 000 domoune. Le piramid bann laz i pas témwin le zénès le popilasyon. Néna osi inn diaspora rényoné an Frans, sirtou dann le rézyon Lil-de-Frans.

JP: Kòm pitit La Rényon ki leve epi ki grandi ladan, pale nou de twa eleman tout pitit zile a dakò sou yo kòm mak fabrik / idantite zile a ? 

Mwin na pwin le prétansyon roprézant tout bann Rényoné la grandi térla, soman, selon mwin, kan nout zénérasyon i kalkil kosa sré bann sinbol i roprézant nout lidantité dopi nou lé pti, i ginyré trouv omwin kat soubasman: la natir, nout manir viv bann fèt tradisyonèl, nout léspéryans an partaz dopi nou lé pti, épisa byinsir nout bann lang èk nout kiltir.

Kan nou di la natir, nou mazine nout manir viv dann le lémisfèr sid, nou lé linvèrs le nor: kan pou banna i fé fré, nout kaz i fé sho; nout liver lé tanpéré; dann nout péizaz toulézour néna la mèr, la plaz, la rivyèr, la montane. 

Nout manir viv bann fèt tradisyonèl lé sat in péi tropikal. Dann nout fèt Noël i fé sho, néna bann létshi, bann mang, bann marmay i kour partou, i fé pèt pétar, la famiy i réini an gran. Nou fé bann piknik (in vré piknik kréol èk bonpé marmit) la plaz, dann bor la ravine, la montane. Nou néna in viv ansanm byin kréolizé par rapor bann rolizyon. 

Kan nou té pti nou té i zwé kanèt, lastik, kapsil, kadok, batay kok èk flèr flanboyan, kours la rou. Lé vré kan nou lété adolésan le bann kiltir Lamérik èk Lérop té i ral anou, soman, plizanplis nou dévyin adilt nou artourne vér le tradisyonèl, sat i fé nout rishès (nout zarlor): nout manir viv ansanm, nout manzé, nout bann mizik, nout manir kozé. 

JP: Èske tout mamay nan La Rényon pale kreyòl ? E si nan ka gen de twa nan yo ki pa pale l, esplike nou rezon ki lakoz sa ? Pale nou tou sou diferan kominote lengwistik ki nan La Rényon e kouman yo viv ansanm ?

Selon l’INSEE (le linstiti bann lankèt statistik) 80% bann Rényoné i déklar kréol lé zot lang matérnèl. Sa i vé pa dir 80% domoune i koz riyink kréol. Prèsk tout bann Rényoné lé biling kréol-fransé, soman èk in santiman diglosik varyab selon shakinn. Pandan lontan, avan bann zané 2000, navé konm inn répartisyon fonksyonèl asimé: le kréol pou la famiy, pou lintimité, pou la plézantri, pou lamizman, pou la kour lékol; le fransé pou bann sityasyon ofisyèl, pou le léspas piblik, pou bann sizé séryé, pou la klas dann lékol. Dopi bann zané 70, gras bann zartis angazé, domoune i rovandik plizanplis zot bilingwis épisa i domann in méyèr rokonésans le lang kréol. Pousaminm, dopi bann zané 2000, i vwa plizanplis kréol dann bann sityasyon ofisièl, dann léspas piblik, dann lékol, akoté le fransé. Soman néna ankor shemin pou fé pou ariv in bilingwis byin konmkifo.

Episa, osi, é mi trouv sa normal, dann le kozé toulézour néna bonpé mélanz kréol èk fransé. I ginyré apèl sa bann kozé biling, bann kozé intérléktal. Alors souvan néna bann déba piris i konpran pa bann manir kozé mélanzé, konmsi sré in danzé pou “le vré fransé” oubyin “le vré kréol”. Pourtan sa lé inn rishès: tanzantan nou la bezwin inn norm, in bor byin drwat, alors bann lang i mélanz pa; tanzantan, o kontrèr, nou la bezwin libèr le kozé dann nout répértwar, alors lé normal nou may konm nou vé tout nout bann lang. Selon bann roprézantasyon oubyin selon bann laproptèr la lang, bann lang i devré sirtou pa mélanzé. Anou nou koné le métisaz lingwistik, le batarsité bann lang, lé normal partou si la Tèr. 

La Rényon, koté le kréol épisa le fransé, dot lang i égzis, konm bann lang bann zansèt bann Rényoné (prinsipalman le malgash, le kantoné, le aka, le gouzrati, le tamoul, le lourdou, le shimaoré, le kiboushi, le kréol Moris, …) épisa bann lang i apèl intérnasyonal. Soman, isi La Rényon, dann le léspas kozé toulézour i antann sirtou le fransé èk le kréol.

Konsérnan bann nouvo zénérasyon, kréol i bat aryèr, fransé i devyin plizanplis lang matérnèl. Plizanplis zénzan i di zot i konpran kréol soman zot i koz pa: i fo fé atansyon èk sa. Pousaminm, selon mwin, i fo mèt an plas in vré politik lingwistik.  

JP: Pandan ou t ap grandi nan La Rényon, ki èstati lang kreyòl La Rényon an te genyen, e ki èstati li gen jounen jodi a?

Kan mwin lété pti, té i koz kréol prèsk toultan, soman lété pa inn lang valorizé. Navé in konplèks: nou lété bann biling kontraryé. Nou té koz kréol èk fransé, soman pou réusir, an sosyété, dann lékol, pou parèt plis intélizan, té falé byin koz fransé, … é pou bonpé domoune sa té i vé dir, larg oubyin kashyèt le kréol. Alors té fé pas le lidé nout lang lété pa inn lang (té i di lété “in patwa”), nout mizik lété pa inn mizik (lété in “mizik boum-boum” akoz néna bonpé pérkisyon), té i prétan nout manzé lété pa rafiné (té apèl ali “manzé la mizèr”). Té fé aval anou le modèl oksidantal. La Rényon nou néna inn kalité goyav lé plis gro é plis zoli lé zot, alors i apèl sa “goyav de Frans”, kinm goyav i pous pa an Frans, soman le lidé lé tout sat i sort an Frans sré plis gayar. 

Bonpé zartis, militan la lang, détrwa politisyin, la batay kont sityasyon-la. An 2000 la rokonèt kréol konm inn “langue régionale de France” (konm le bask, le breton, le kors, le provansal). Lété in gran lavansé, soman i tyin pa byin kont le karaktèr lang matérnèl, oubyin ko-matérnèl èk le fransé. Alors, pousaminm néna ankor bann vré sizé politik lingwistik pou fé avansé, pou pa kontant anou le léstati lang rézyonal.  

Episa, pou domoune an zénéral, néna ankor d’shemin pou fé aksèpt azot an gran zot lang lé inn vré lang, pou di azot asim pou vréman zot bilingwis. I fo zot i transform in bilingwis kontraryé an bilingwis épanwi. 

JP : Pale nou sou de twa mach eskalye lang kreyòl la monte pou l rive kote l ye jounen jodi a, e di nou de twa non nou kapab konsidere kòm pyonnye nan travay sa a ? 

FG: Pou réponn késtyon-la i fodré kozé si bann téori le kréolizasyon, le bann rovandikasyon dopi départmantalizasyon, épisa bann tro pti lavansé dopi bann zané 2000. 

In tinm inportan kréolistik i konsèrne bann téori le kréolizasyon. Pou La Rényon, le téori le plis solid lé somanké sat Robert Chaudenson la propozé. Dann son manir war sosyo-istorik i fé le diférans rant kat létap dann le listwar lang kréol La Rényon : le péryod le sosyété bitasyon, le péryod le sosyété plantasyon, le péryod le diglosi kolonyal, épisa pou finir, le péryod le départmantalizasyon. Le kréolizasyon la ariv an zénéral dann bann zil oubyinsa dann le téritwar anklavé Gwiyane (linité ousa la éspasé), inn fason rapid, « katalitik », dann bann XVIIinm épisa XVIIIinm syèk (linité le tan), akoz bann shanzman ékonomik, démografik, sosyal dann le pasaz inn sosyété bitasyon ziska inn sosyèté plantasyon (linité le laksyon). Konmsaminm kréol La Rényon la énèt promyé débi XVIIIinm syèk. 

Promyé débi le départmantalizasyon an 1946, le ratrapaz ékonomik ék sosyal bann kat vyé koloni i tonm pa le pryorité Pari. Dann bann zané 1970, dann le milyé kiltirèl, le kouran kréolis, byin angazé dann in kapotaz le diglosi litérèr ék lingwistik, i rovandik épisa i fé lèv le batay pou le lang èk le kiltir kréol. Parlfèt, Boris Gamaleya i ékrir an 1973 Vali pour une reine morte, in tèks fondamantal pou le litératir La Rényon. Li yabou osi fé lèv dann son rédiyon in militantis kiltirèl épisa lingwistik i grandi èk bann lintélèktyèl. Bann non i koné le plis lé Axel Gauvin, Roger Théodora, Daniel Honoré, Anne Cheynet. Dézyinm zénérasyon militan-la i ézit pa angaz azot épisa tanzantan i propoz bann laménazman révolisyonèr pou le lépok, sirtou dann sat i konsèrne lékol, konm par égzanp, Lanseyeman La Rénion… in plan kolonialis, Sarcemate (psedonim in koléktif) la ékrir an 1969. Soman, le lévènman koléktif le plis inportan lé riskab le propozisyon le lékritir fonolozik le kréol par le group Oktob 77. I énèt alors le promié propozisyon grafik le kréol i pran la distans èk sat le fransé. An 1979, le group Ziskakan i énèt, épisa i mèt an mizik bann tèks bann poèt angazé. Le tèks i koné le plis lé Bato fou, Axel Gauvin la ékrir, Ziskakan la shanté.

An 2000, Léta i rokonèt kréol anparmi bann lang rézyonal la Frans. Parlfèt, le lang kréol i anprofit tout bann lwa i anlériz bann lang rézyonal, èk zot bann lavantaz épisa zot bann linkonvényan. Linivérsité La Rényon i form an 2003 le promyé vag zétidyan la inskrir an lisans lang èk kiltir rézyonal, opsyon kréol. Inn parti bann manm group-la va mont bann lantant, bann lasosyasyon, épisa va nir aktif pou i rokonèt konmkifo le lang kréol. 

Bann zévènman i toush Gwadloup an 2009 i fé in gran dézord ziska La Rényon. Le mouvman Liyannaj Kont Pwofitasyon (LKP), i retyin le latansyon pandan kat mwa. La Rényon, le koléktif Kiltir Partou (inn trantinn lasosyasyon) i port bann rovandikasyon kiltirèl épisa i domann in linplikasyon plis for bann pouvwar piblik pou inn politik lingwistik volontaris. Finaldekont, la prèsk pa pran an kont le lanplèr bann rovandikasyon le mond kiltirèl. La Rényon, bann résponsab politik té i rès ankor arkokiyé konsérnan le lanlérizaz le kréol, kinm bann propozisyon épisa bann rovandikasyon bann lantant la porté. 

29 novanm 2023, dann le vizit le minis le kiltir fransé, la yabou sine in pak lingwistik té i atann dopi lontan, rant Léta épisa bann koléktivité lokal. Dapré pak-la, i dovré fé lèv santrotardé in linstiti piblik pou le kréol rényoné.  Zordi, an séktanm 2026, na touzour pa in lorganis piblik lokal pou port in prozé konmkifo pou le lang oubyin le bilingwis kréol-fransé. Selon mwin, le pouvwar politik lokal èk nasyonal la pa ankor trap konmkifo le késtyon lingwistik. 

JP : Èske anpil moun nan La Rényon kwè pale franse vle di moun save? Si wi, ki rezon yo bay pou sa? E ki jan edikatè yo nan kominote a ap travay pou wete tandans sa a ?

Wi, néna bonpé. Sa sé le rézilta le minorizasyon nout lang kréol pandan lontan, épisa an minm tan, la sirvalorizasyon le lang fransé. Sa sé le rézilta inn idéolozi lingwistik dopi révolisyon an Frans èk bann lang rézyonal (“la chasse aux patois”), épisa dann bann zansyin koloni. Pou détrwa, pou giny la valèr, pou parèt plis intélizan, ziska pou èt in moune konmkifo, i fo koz le “bon” fransé normé, akadémik. Pou sa, lékol lé in linstans glotopolitik inportan, ousa le lobzéktif lingwistik prinsipal lé fé aprann le fransé akadémik. An Frans, kan i wa kèl plas i done pa bann lang rézyonal, bann lang matérnèl lé pa le fransé, i wa lé pa inn sityasyon i toush riyink La Rényon. 

Isi La Rényon le késtyon lé pa réglé. Kan la komans mèt an plas bann dispozitif pou “kréol dann lékol” néna bonpé résponsab lédikasyon lété inn ti pe dakor, soman a kondisyon i tonm in tiktak (inn stratézi) pou byin aprann fransé. An gro, kréol dann lékol konm in marsh-pyé pou le fransé. Bann militan lété pa ditou dakor èk sa, é zot navé rézon. Lété le lépok ousa té propoz bann métod kontrastiv pou byin aprann le fransé épisa pou batay kont le kontak bann lang, le mélanz bann lang. I fo pa zèt métod-la, kondisyon an minm tan i done la plas osi pou le kréol konm lang lansèyman, koté le fransé, pou pa mèt an plas in bilingwis tranzisyon ousa, finaldekont, domoune i arètré koz le lang le plis krazé, le kréol. 

La dévlop sirtou le kréol dann in laprantisaz fakiltatif pou bann famiy té i vé. Soman, byin souvan, té i mèt le laprantisaz kréol an konkirans èk le laprantisaz bann gran lang péi déor: té i domann la famiy oubyin lékol shwazir rant laprantisaz langlé oubyin laprantisaz le kréol … Dann inn sityasyon ézémonik konm sat La Rényon (ousa bann famiy lé dakor pou dir aprann fransé èk langlé lé plis inportan pou zot), néna pa d’rézon le laprantisaz le kréol i dévlop. Alors, zordi, le lansèyman le kréol lé pa ankor dévlopé. Le dispozitif i fé inn tipé son shemin lé le lansèyman biling oubyin pluriling, ousa le kréol lé osi tanzantan inn lang pou fé lékol, soman pou linstan lé ankor limité.

JP : Nan domèn politik, èske politisyen yo sèvi ak lang lan nan diferan deba ki fèt nan palman an, e ki lang yo itilize lè y ap fè kanpay? Èske administrasyon ki la a sèvi ak kreyòl nan dokiman li ekri yo ?

La Rényon lé in lil fransé, alors bann zinstitisyon lokal lé sirtou le konsèy rézyonal oubyin le konsèy départmantal. Bann politisyin i ansèrv kréol dann bann rényon travay, soman dann bann sobatkoz (déba) i ansèrv sirtou fransé. Bann nouvo zénérasyon i komans ansèrv inpé plis le kréol soman lé ankor byin timid. Kan i ariv la sézon la kanpane éléktoral, i antann inpé plis kréol dann télé, sirtou èk bann nouvo zénérasyon. 

Soman le kréol na pwin le léstati lang ofisyèl, alors tout bann papyé, rann-kont, lé an fransé. Dann dominn-la osi néna ankor bonpé shomin pou fé.    

JP : Pale nou sou de twa atis, powèt ak kèk edikatè ki toujou ap defann koz kreyòl la e ki sèvi ak kreyòl sèlman nan travay yo ?

Bann promyé rovandikasyon pou kréol la komans dann bann zané 1970, tanzantan mayé èk bann rovandikasyon politik. Dann péryod-la néna bonpé militan èk lékrivin la lèv pou kréol, konm Boris Gamaleya, Patrice Treuthardt, Alain Armand, Carpanin Marimoutou, Anne Cheynet. Dann péryod-la i wa osi le ronouvo le maloya, i devyin in lanblinm idantitèr èk bann shantèr konm Danyèl Waro. Dopi li lé zinnzan, li lé anparmi bann plis gran militan pou kréol. Li la kraz la zol dé zan dann Morbiyan pou insoumisyon pou le sérvis militèr fransé. Son liv, Romans ékri dan la zol an Frans (1978), lé le pwin d’dépar son lékritir poétik. Ankor zordi, li lé le zarboutan la lang èk la kiltir La Rényon.

Axel Gauvin lé osi in gran lékrivin épisa militan pou la lang kréol. Li la ékrir Du créole opprimé au créole libéré, essai pour la défense de la langue réunionnaise. Li la ékrir bann roman, pyès téat, fonnkèr an fransé épisa an kréol. Zordi li lé le prézidan lantant (le lasosyasyon) Lofis la lang kréol.

Dann bann nouvo zénérasyon néna bann zansényan byin angazé pou la koz kréol dann in bilingwis afirmé. Par ékzanp Isabelle Testa, i fé fonnkèr, épisa èl i dévlop dann son travay le dikté biling kréol-fransé ousa bann marmay lékol i konpoz an dirèk dann radio épisa dann télé. Sa i fé bat-aryèr an gran bann mové roprézantasyon si le kréol. Néna osi Laurent Picard, in formatér i akonpane bann zélèv, bann mèt lékol épisa bann formatér pou in gran prozé si le plirilingwis dann bonpé lékol dann le sid La Rényon. Nou giny koz osi si Giovanni Prianon, in formatèr, i tyinbo drwat le kap dann son lasosyasyon LKR (la lang èk la kiltir kréol dann lékol). 

JP : Èske nou gen yon Akademi Kreyòl nan La Rényon ? Fè yon ti istwa tou kout pou li sou nou e pale nou sou gwo desizyon li pran deja, piblikasyon li fè pou fè lang kreyòl la vanse ?

Zordi, an séktanm 2026, na pwin ankor in lakadémi oubyin in linstitisyon ofisyèl pou le kréol La Rényon. Soman néna in lasosyasyon, in lantant, i apèl Lofis la lang kréol èk Axel Gauvin konm prézidan. Lantant-la i fé bonpé travay pou anlériz épisa ékip la lang, in travay glotopolitik inportan, soman li rès in lasosyasyon. Lofis i organiz bann rankont, bann féklèr èpisa bann maniféstasyon kiltirèl èk in lèd larzan sanm bann linstitisyon lokal épisa nasyonal, anparmi ministèr kiltir épisa le Délégation générale à la langue française et aux langues de France (DGLFLF). Zordi, li lé osi si bann rézo sosyal. Le DGLFLF (dann revi Repères, 2017) i rokonèt lantant-la konm in zarboutan lingwistik. 

Dopi plis vin t’an néna bann rovandikasyon i port si le bezwin fé lèv in lofis piblik lang kréol i inplik bann zéli, bann diféran linstitisyon, bann lantant, le mond kiltirél, pou mèt an plas in vré politik lingwistik piblik, pou pa kit riyink pou bann militan oubyin pou bann zartis le valorizasyon le lang kréol. Sat i fodré, selon mwin, lé pa in lakadémi i travay riyink si la norm, si le bon manir kozé oubien ékrir, non va! Sat i fodré sé in linstitisyon piblik i fé pou vréman in vré politik lingwistik pou dévlop ofisyèlman le plas le kréol dann tout bann séktér la sosyété, koté le fransé: dann lékol, la zistis, la santé, léspor, … Lafirmasyon-la sré profitab osi pou le fransé. Le lidé: kan ou devyin in bon biling kréol-fransé, bann rézilta lé favorab pou bann dé lang. 

JP : Èske gen yon grafi kreyòl reyinyonnè kote tout edikatè yo, tout kreyolis yo mete yo dakò sou li ?  

Le tinm le plis polémik épisa le plis sho si le kréol rényoné lé sat son grafi, son fason ékrir. Bann sobatkoz i amont tanzantan bann pozisyon idéolozik si le rapor rant le lang fransé èk le lang kréol, épi sa i shap pa le may sanm bann sobatkoz politik bann zané 1960 amonté.

An 1977 épisa an 1983, bann koléktif i propoz in kod grafik i baz prinsipalman si in lékritir fonolozik, konm sat i éspas dann tout bann zil kréol. Kiswa dann le Lékritir 77 oubyin dann sat le 83, i fé préférans pou le varyété le kozé le plis lwin le fransé pou le fonolozi oubyin le sintaks. I giny èksplik shwa-la èk le volonté mèt an avan le plis grann distans posib par rapor le matrilèk épisa akoz le volonté anlériz, pou bann rézon sosyal èk idantitèr, le varyété le plis krazé. Soman, on diré, domoune La Rényon, an zénéral, la pokor prann pou zot bann grafi-la.

Pou mark grafikman bann varyasion fonolozik le kréol épisa alors giny in plis gran ladézyon domoune, le lantant Tangol (Axel Gauvin va tonm prézidan pandan trwa z’an) i fagot in trwazyinm propozisyon i apèl Graphie 2001 oubyin Tangol. I fé rant anndan bann sine dyakritik swadizan pou rann sistinm-la plis akséptab pou le plis grann kantité domoune, akoz i markré plis dann le fason ékrir in gran tolérans pou le prononsyasyon tout domoune. 

An 2004, Axel Gauvin, aktif dann tout bann propozisyon grafik dopi 1977, i pibli L’écriture du créole réunionnais. Les indispensables compromis

An paralèl bann travay Lofis, réktora La Rényon té i vé bati plis zoutiy pédagozik épisa rann plis koéran bann manir ékrir an kréol dann bann klas. Pou lékol, le kolèz èk le lisé i shwazi le Lékritir 77, èk bann varyasyon i fé rant anndan le Lékritir 83 épisa détrwa propozisyon le lékritir Tangol/2001. Le dokiman sra validé èk in linanimité, anparmi bann kolèktivité lokal épisa bann lantant i roprézant bann paran. Alors néna inn fason ofisyèl pou lékol, é sa i tonm inn gran lavansé! An 2022, linivérsité i rant dann ron èk le laboratwar LCF (laboratoire de recherche sur les espaces créolophones et francophones), èk le départman kréol linivérsité épisa èk le INSPE (l’Institut national supérieur du professorat et de l’éducation). Alors, i giny dir, kinm si na pwin in lorganis piblik ofisyèl pou done le grin pou inn politik lingwistik, le lizaz le Lékritir 77 oubyin 83, èk son bann varyasyon, lapou nir plizanplis mazoritèr, pou bann konkour profésér, liniversité, dann bann klas, épisa plizanplis dann bann piblisité épisa le léspas piblik. 

Le grann mazorité domoune La Rényon i rant pa dann bann sobatkoz téknik. Zot i atann plis bann solisyon partazé pou le mazorité épisa bann résponsab politik i fré avansé. 

JP : Nan lekòl, se ki lang edikatè yo sèvi ak li plis pou anseye sijè yo ? Èske gen anpil liv ki ekri nan lang kreyòl reyinyonnè a sou diferan sijè pou fasilite yon anseyman an kreyòl nèt ale ?

Le lang bann zansényan i ansèrv le plis i rès le fransé, kaziman toultan. La plas kréol dann lékol lé ankor anékdotik. I ansèrv kréol tanzantan pou plis myé aprann fransé (i baz sirtou si inn konpérézon bann lang), pou détrwa klas i amont le kréol (i konsèrne pa bonpé zélèv), dann bann klas biling (lé riyink dann inn tipé bann lékol primèr), épisa, souvan, dann bann prozé valorizasyon kiltirèl. Soman, le lang prinsipal pou le lansèyman, i rès le fransé. Na pwin bann kour matématik, byolozi, léspor, istwar, fizik, an kréol…

Roger Théodora, in gran militan épisa in profésér lèt èk anglé segon degré, la ansèy osi le lopsyon lang èk killtir rézyonal 1994 ziska 2000. Li la fé in liv lékol an kréol pou bann zélèv kolèz. An 2000, li pibli, son prop kont, Wopé Zangoune ! Koman i lé ?, in liv vréman gayar èk inn vré réfléksyon didakdik épisa pédagozik. Zamé le Lédikasyon nasyonal la fé in kont èk liv-la. Sa noré été in promyé débi pou pous plis lwin bann prodiksyon bann liv pédagozik an kréol. Li la zamé giny inn répons favorab le bann linstitisyon lékol pou inn piblikasyon fané an gran dann bann kolèz. Bann rézon le mank linvéstisman bann linstitisyon i sirpran télman liv-la lé inn grann kalité épisa lé byin maziné. I ginyré sipozé, konm navé pwin in lékritir ofisyèl pou kréol dann tan-la, le linstitisyon té vé pa prann pozisyon si le manir ékrir. Konm le lotér la donn son lotorizasyon pou inn difizyon nimérik dann le milyé militan, détrwa zansényan i ansèrv manyèl-la dann zot klas kréol. I fodra in zour, La Rényon i romérsi Roger Théodora pou son travay.

Alors, na pwin d’liv pou fé bann matyèr riyink an kréol. Néna tanzantan bann dokiman pédagozik bann zansényan motivé i partaz, soman i sava pa plis lwin.  

JP : Ou te anseye yon bon bout tan nan nivo segondè, pale nou sou atitid elèv yo te gen fas ak itilizasyon chak lang yo, ansanm ak atitid anseyan yo tou te gen nan fason yo itilize chak lang yo ? 

Mwin la pa ansèy dann segondèr. Mwin la fé lékol trèz an dann promyé degré, épisa sirtou dann bann lékol matèrnèl. Tél la rokonèt kréol konm lang rézyonal an 2000, alors kan kréol la giny inn plas ofisyèl dann lékol, mwin la rouv le promié klas biling kréol-fransé, dann kartyé Rivière des Galets Le Port, in kartyé bonpé kréolofone.

Pou bann zélèv sa lété in bon léspéryans. Mi di pa sa riyink èk in resanti, akoz mwin sré pa obzéktif. Soman nou (amwin èk bann formatér la èd amwin) la fé bann tès èk bann zévalyasyon. Bann zélèv klas biling té i dévlop inn plis méyér réfléksyon métalingwistik (bann tès èk le klas zist a koté i amont sa byin). Bann zélèv i zwé plis sanm bann lang (sa lé inportan pou dévlop le kozé). Osi, dann klas-la, bann paran lété plis inpliké, té i swiv plis travay zot marmay, akoz té rokonèt plis azot dann le manir fé lékol. 

An plis, bann zélèv lété plis armé pou rant dann le laprantisaz le lékritir èk le léktir dann lékol élémantèr. Amwin osi, antank mèt lékol, mwin lété plis épanwi. Ek tout bann zansényan klas biling mwin la kozé apré, nou partaz in minm konsta: kan ou la fine évolyé dann inn klas biling, kan ou la fine gout tout le zarlor (rishès) fé lékol manir-la, lé inposib artourne dann inn klas monoling. Kan le plirilingwis éré la fine trap aou, ou manz pi le monolingwis kontraryé !

JP : Èske se esperyans lekòl ou te fè a ki pouse w ekri: “Créole et français, deux langues pour un enseignement : réflexions à partir d’une classe maternelle bilingue à la Réunion : essai” nan lane 2005. Pwofite pataje de twa lide ak nou sou esè sa a an kreyòl ?

Liv-la lé an fransé. Pou byin fé lékol i fo partir le vré manir bann zélèv i koz. Mon bann zélèv té I koz mazoritèrman kréol. Kréol-la lété forséman in kréol intérlektal, diféran inn norm akadémik. Alors mwin la ésèy trouv in lorganizasyon pou dévlop le vré rishès lingwistik mon bann zélèv. An plis, mwin té vé éksplik koman mwin té organiz mon manir fé lékol èk dé lang, tanzantan rizid ousa té viz la norm, tanzantan plis soup ousa té libèr le kozé. Mwin té vé amont osi kosa lété bann léspésifisité le kontèks kréol par rapor bann lang rézyonal la Frans. Alors, modèsteman, mwin la komans travay-la dann in mémwar métriz èk mastér, épisa apré dann in liv pou partaz an gran. 

Mwin la alors dékrir koman mwin la fagot mon klas biling té i tash manir tyinbo ansanm le réalité sosyolingwistik (le laprosh intérléktal Lambert Felix Prudent la bonpé inflians amwin) épisa in laménazman pédagozik i apèl le pédagozi le varyasyon. Mwin té i propoz alors in laménazman biling posib (i ginyré ziska dir in laménazman pliriling) té sanm pou mwin plis éfikas dann le kontèks rényoné épisa té i réspèk sat le linstitisyon skolèr té i atann. Promyé débi, mon manir-war le kontak bann lang té i tyinbo ansanm bann konsèp pou défann in laménazman lingwistik ousa mon langazman militan té i domine riskab tro épisa ousa mwin navé tandans gaspiy (stigmatiz) le kontak, apèl ali tro vitman semilinguis. Aprésa mwin la évolyé épisa mwin la afiné le manir war bann lénonsé intérléktal. 

Dann liv-la mwin la ésèy osi rann aksésib bann manir-war téorik pou osi partisip le laménazman lingwistik akoz mwin té vé pa riyink dénonsé san propoz bann pist pou amélyoré. Mwin navé dé sib : bann fitir zansényan klas biling, épisa bann désidér politik. 

JP : Nan lane 2011, ou defann tèz doktora ou, bravo! “Créole et français à la Réunion: une cohabitation complexe”, ki jan nan moman sa a ou te wè konpleksite a e ki jan w konprann li jounen jodi a (15 lane apre) ? 

I fo konprann le mo konpléksité mi ansèrv dan le tit mon tèz, dann inn manir war épistémolozik. Manir-la i ariv pou mwin èk bann travay Lambert Felix Prudent an promyé, aprésa i kontinyé kan Philippe Blanchet, Louis Jean Calvet èk Didier de Robillard i sort an 2007 Un siècle après le “Cours” de Saussure, la linguistique en question.

 Liv-la i propoz romèt an koz le manir tradisyonèl navé pou étidyé bann lang dopi le débi le lingwistik, sat Prudent té i dénons déza dopi 1993. Dann nouvo manir war-la, i port atansyon inn vizyon global, ousa i mèt an gatir (an lyin) bann parti in sistinm  (i apèl alors in sistinm konplèks). I intéroz osi bonpé la plas le shérshér par rapor son térin. Manir-la, makroskopik, i akos sanm sat Edgar Morin. Dann mon tèz, konm Philippe Blanchet, mi rod pou dékrir la lang konm in sistinm konplèks èk bann gatir résiprok rant bann pratik sosyal (koman domoune i koz), bann roprézantasyon (koman domoune i kalkil bann lang) épisa bann linstitisyonalizasyon (koman le pouvwar politik i organiz ou pa bann lang). 

Bann trwa pol-la i inflians innalot dann in sistinm konplèks. Ala sat mwin la ésèy amontré dan mon tèz, an partan le sityasyon La Rényon. Zordi mi kontinyé war le konpléksité dann manir-la, épisa mi travay èk mon bann kolèg kréolis La Rényon, Moris èk Séshèl pou tash manir konprann koman shak kontèks i zèr sistinm-la selon zot bann sityasyon politik épisa zot lévolisyon istorik.    

JP : Nan lane 2025 lan, ou pibliye “Créole et Français à La Réunion: reflexions sociolinguistiques, épistemologiques et politiques”. Nan do liv la, nou wè gen yon nòt ki an franse ak kreyòl, èske sa ta vle di liv la ekri nan 2 lang yo ? Pataje de twa lide prensipal ki nan liv la ak nou ?

Liv-la sé le dérnyé létap mon tèz 2011. Mwin la arpran mon tèz, mwin la organiz an wit shapit prinsipal pou abord bann gran tématik kréolistik La Rényon: bann téori si le koabitasyon le kréol èk le fransé, bann déskripsyon lingwistik le kréol La Rényon, bann réfléksyon épistémolozik pou pous plis lwin, bann gran tandans dann le répértwar kozé bann Rényoné, le lanaliz bann lénonsé partilyé dann lékol, bann késtyon politik lingwistik, kréol dann lékol, le lékritir le kréol.

Sat lété sirtou inportan pou mwin lété propoz inn versyon an kréol pou liv-la. Dopi plis vin t‘an mi batay kont le minorizasyon le kréol. Si mwin té ékrir riyink an fransé, pou mwin mwin té i partisip minorizasyon-la. Soman sirtou, sat lété ankor plis motivan, lété partisip le prozé pous plis lwin le lékipman la lang, pou fé rant ali osi dann bann litératir syantifik. Alors, dann le versyon an kréol mwin té oblizé réfléshir si le manir ékrir, koman asime le lanprin èk le fransé dann le métalangaz, koman fé bann moféknèt (néolozis). 

Byin sir travay-la néna bonpé défo, néna bann manir-fé lé kritikab. Li lé riyink inn propozisyon provizwar dann le sobatkoz koman ékrir la syans an kréol, donk i dwa kritik ali épi dépas ali. Mwin té vé amontré osi i giny ékrir in liv syantifik an kréol si néna la volonté. Sat i anpèsh pous plis lwin dann shemin-la lé pa bann késtyon téknik, lé bann kontrint politik. Finaldekont, mwin lé kanminm kontan le versyon kréol mon liv: Kréol èk fransé La Rényon: In manir-war sosyolingwistik, épistémolozik, politik. 

JP : Kite koze lang lan pou n tonbe nan manje e kòm se lang ki pran gou manje, nou toujou nan lang, ki manje w ap envite yon etranje ki vin La Rényon pou l goute ?

Le manzé tradisyonèl La Rényon lé kan dann le zasyèt néna dori, le grin (zariko, lantiy, gro pwa, …), in brèd, in rougay piman épisa in kari (volay, pwason, pork, …). Alors, si in moune i vyin isi, i fo li gout bonpé konbinézon tout kalité manzé-la. Le manzé i koné le plis lé le rougay sosis (wi, i sort La Rényon!), soman amwin mwin néna inn ti fèb pou le boukané brinzèl (obérzine) oubyin le sivé zourit. Mon zasyèt préféré: dori, zariko rouz, brèd shoushou (kristofine), rougay mang vèr byin pimanté, boukané (lar fimé) ponm-tèr oubyin brinzèl!

JP : Pataje de twa pwovèb ou jwenn sou bouch majorite moun nan zile Lareyinyon pi souvan ak nou ?

Mi sit térla sat selon mwin i ansérv le plis toulézour: 

Goni vid i tyin pa dobout (i fo manzé pou viv, pou byin travay), 

Pakapab lé mor san éséyé (sat i ésèy pa, i giny pa/si ou ésèy pa ou ginyarpa), 

Inn min i lav lot (pou dir la solidarité, ma rann aou in zour sat ou la done amwin zordi),

Eksa/an atandan kabri i manz salad (an atandan mon sityasyon i shanz pa, i fé amwin inn zoli zanb), Kan i koz èk boukané sosis i rès pandiyé (okip pa bann zistwar i konsérne pa aou), Gro pwason i bèk si le tar (i fo èt pasyan konm péshér i atann lontan avan giny in gro pwason), 

Ti baba i plèr pa i giny pa tété (si ou vé in nafèr i fo demandé).

JP : E si w t ap voye nou tande yon ansyen mizik, yon ansyen gwoup mizik ki make lavi moun nan La Rényon, ki gwoup, ki atis ? E nan moman n ap pale konnya la, ki gwoup mizik oswa atis ki pi enfliyan nan La Rényon ? 

Le shanson préféré tout bann Rényoné lé Oté Grand-mère le group Ousanousava, i rakont bann tradisyon lontan. Inn shanson i fé toultan koul inn ti larm èk la nostalzi.

Sinonsa, dann bann shanson angazé néna Bato fou le group Ziskakan (i konpar La Rényon èk in bato fou i ral ziska La Frans èk le lasimilasyon kiltirèl) oubyin Tir malol dann zyé Danyèl Waro (i domann bann Rényoné déboush zot zyé). Bann shanson-la i dénons le minorizasyon le lang èk le kiltir kréol.

Koméla la zenès i shant épisa i dans si Dancehall, mizik modèrne. Bann shantèr i fé dans tout domoune lé Kafmalbar oubyin le group PLL èk son bann shanson konm Scandal oubyin Maya. Koté bann madame, néna Maya Kamaty, par ékzanp dann Kartèl oubyin Sovaz, i propoz inn kréolizasyon èk bann mizik irbinn.

JP : Pwofite pataje yon lide/eleman nou pa touche menm nan entèvyou a ki enpòtan anpil pou tout pitit La Rényon ?

Le bann késtyon lété byin konplé! Mérsi aou! Pou finir, ma dir milit pou in méyér rokonésans la lang kréol lé pa rès dann le pasé, le tan lontan. O kontrèr! Sa inn késtyon modèrne! Sat nou vé sé nout péi lé fyèr sat li lé, pou èt rouvèr osi si déor. Koz dé, trwa, kat, sink lang, sa sé lavnir, partou dan le mond. Anparmi tout bann lang-la, néna inn lé kapital, pou bann rézon métalingwistik, idantitèr, sosyal: sé le lang matérnèl! Amwin, mon lang matérnèl lé kréol La Rényon!

M ap di Dr. Fabrice Georger yon gwo mèsi pou tout enfòmasyon sa yo li pataje ak nou sou La

Rényon. Se vre de peyi yo lwen yonn lòt sou plan jeyografik, men sou plan kiltirèl, istwa, gastwonomi ak koze lang, genyen anpil eleman ki travèse nou ansanm.  Antan chak zile yo ap  travay sou bò kote pa yo pou yo rekonsilye tèt yo ak nanm lengwistik yo, se enpòtan pou nou yonn kominike ak lòt an kreyòl, antan nou chak ak kenbe nyans ki chita nan chak lang yo.  

Konsa, nou va rive trase desten lengwistik nou san fòs kote. Wout la long e li chaje ak pikankwenna afòs kolonizasyon nou te sibi a detwi nanm lengwistik zansèt nou yo. E nou menm jenerasyon sa a ki pase nan yon lekòl ki depaman ak reyalite nou, lang nou, kilti nou, sa lakoz anpil nan nou ap dangoye jous jounen jodi a pou nou trase wout diyite lengwistik nou. Antouka, anpil wout deja fèt, pa gen kase tèt fè bak. Yon gwo mèsi pou Christina Meetoo ki te mete m an kontak ak Dr. Fabrice Georger.

Chaque contribution publiée sur le média nous semble répondre aux critères élémentaires de respect des personnes et des communautés. Elle reflète l’opinion de son ou ses signataires, pas forcément celle du comité de lecture de Parallèle Sud.

6 vues

A propos de l'auteur

Kozé libre

Kozé libre est l’espace de libre expression du site. Des citoyen·ne·s, chercheur·se·s, militant·e·s, écrivain·e·s ou simples observateurs nous envoient leurs textes : nous les publions tels quels, avec leur signature en bas de l’article. Les propos tenus n’engagent que leurs auteurs.

Ajouter un commentaire

⚠︎ Cet espace d'échange mis à disposition de nos lectrices et lecteurs ne reflète pas l'avis du média mais ceux des commentateurs. Les commentaires doivent être respectueux des individus et de la loi. Tout commentaire ne respectant pas ceux-ci ne sera pas publié. Consultez nos conditions générales d'utilisation. Vous souhaitez signaler un commentaire abusif, cliquez ici.

Articles suggérés

S’abonnerFaire un donNewsletters
Parallèle Sud

GRATUIT
VOIR