ravine

[L’Eko la Ravine] Adyé Zangoun !

Georges Ah-Tiane est impliqué dans la vie associative depuis 1990. En France où il a vécu de nombreuses années, il s’est investi dans la promotion de la culture réunionnaise au travers de nombreux biais : en créant des associations, en enseignant le créole, en mettant en avant le patrimoine culinaire péi ou encore la musique. Il a créé des ponts entre La Réunion et la diaspora installée en France. Il a participé à une radio associative pendant douze ans avant de créer des fanzines ou petits journaux, « carry créole », « la lettre d’art’s ». De retour à La Réunion, il s’est impliqué dans la langue créole et « la conscientisation », avec l’objectif d’analyser la société réunionnaise, comprendre son fonctionnement. Dans le but de « voir quels sont les freins et comment les contourner pour aller de l’avant ». Cette chronique hebdomadaire fait suite à la gazette “kreo-lutionnaire” imprimée, l’Eko la Ravine, qu’il a tenue entre 2019 et 2020.

Kisoi pou fé in lomaz in dalon la parti, in zarboutan i fors lo réspé ou bien salué in tralé kamarad la kour, so term la i mark l’affection é konsidération ke ou nana pou lézot. Adyé i vé dir bonjour é i vé dir osi au revoir.

La sosiété réyonèz enraciné dann son tradition la toujours existé dann so respé la. Dann oui na poin batay !

Koméla ek la « sivilization déor», lo bétonaz limèb, larzan braguèt ou la prim kolonial… nou enferm anou o firamézir su nou mèm, olié viv la fraternité ek le partaz. Mé riskab nou revien an arièr si nou rouv lo zyé  !

Reviv dan le passé i veu dire osi ke nou lé mal dan nout tèt zordi, ke nou atann in changement. Regard lo train passé ou avoir la rage dann kèr, lé pa bon non plus.

Mi viv dann in kartié populèr ousa domoun i pran l’air déor, lé pa toujours calme é defoi lé inpé arozé mé nana la vie, la joie, i batay pa. Domoun lé pov mé jamais i arèt amwin pou domann in moné. Ou done in bonjour, zot lé kontan é ou kroi bana lé kouyon, an vérité non ! Le savoir lé pa toultan dann liv, li lé osi dan la rue. Sa in bon lékol pou aprann.

Sé kan ou lé pov, ke out kèr i rouv ver lézot. Sé kan ou lé sinp ke ou lé à lékout out voisin. La rishès lé a lintérièr de ou mèm. Ou done in mangue, in pint dori, in joli parol… out journé lé déjà ranpli. Kosa lé plis gayar kin salut dann shemin. La rekonésans, le respé i nouri la solidarité. Samèm nou la besoin.

An lèr, bann pano publicitaire i vomi lo dernié loto 7 vitès, lo manzé koshon i apèl « burger » ou koné pa ek koué lé fé, sinon 4×3 i di aou alé fé pik aou ! la foré la disparu, télévision ek publicité i okup nout lespri, i enchaîne anou. A la plas la foré, bann zimaz subliminal i pous kom champignon. Lé triste !

Kan ou lé dan lo vré vie, tousa matériel i devien insignifiant, ridicule, pathétique. Ramas la moné kom ou veu, nora jamais asé. Oui, i fo inpé pou fé grandi zanfan, travay pou viv (é pa le kontrèr). Avoir in kaz, 2 kaz, in gro loto, in bato, champagne ek caviar… larzan i rann fou. Kour pli vit Charlie, arèt pi !

Pandank nana i kour apré le plézir é ke nora jamé asé, ke zot kèr lé pa konékté ek zot tèt, lo zyé pli gro ke lo vant, barikadé, enfermé dan zot tour, plis radin kin radis, lé prêt pou trène aou dovan la justis pou in oui pou in non…

La vie lé kom in fleuve, i koul trankil. « dan la ravine dann ker soley » kom té shant nout regrété maximin Boyer, nana tout isi, do lo, kaskad, la tèr, la mer, la montagne… é nana in pèp lé an eko ek bann zam i mont i désann dan la ravine.

Fors ek respé, adyé Zangoun !

Georges Ah-Tiane pour l’Eko la Ravine

A propos de l'auteur