[L’Éko la ravine] In Pèp jèn é invizib

Mi disait dernièrman ke nout pèp lé jèn. Selman deutroi sièk pou form la rénion issu bann zapor Linn, Lafrik, Lashinn (prinsipalman 3 la), sou lo komannman la Frans. Sé rien à léchelle limanité. Nana sivilization na plis ke 3000 an. Parlfèt, nou lé kom inn ti marmay i dékouv son kor, nou komans selman pran konsians nout lexistans.

Mé mi koz pou in parti selman de la popilation, mi prétan pa koz pou tout réyoné (èz). La Rénion lé sitantelman rapiécé kom in tapi mandian (*) ke nou pé perd shomin fasilman dann in réflexion. Shakinn son Bondié, sakinn son shapèl. Selman mi pans ke na in « chaudron » la formé et la trouv son rasine terla mèm. Sé dann marmit la ke mon lespri i bouy. Kan mi di « réyoné» i korespon pou mwin domoun ke nana so léritaz komun. Si nana bann komunoté lé inpé a part, mi espèr in jour tout domoun va manz dann mèm  marmit la.

Bann zantiyé ke lé su zot tèr dépi avan Jésus Christ, la koz su la négritude (*) dan lé zané 60 (Aimé Césaire). Nou, nou poz anou toujour la kestion : kisa noulé, ousa nousort, ousa nousava… é le fait ke nout lorizine lé diféran i aranz pa la komunikation é la konésans ant nou.

Nou kroi ke nou lé adult é responsab mé nou kont toujour su momon papa pou nouri lespri, é su la Frans pou nouri lo kor. Dayèr kan na in problèm i ariv, nou lès lézot okipé, on diré i konsern pa nou. Sépa ke nou vé pa prankont mé persone la pa aprann anou koman i fo fèr.

Kom tout marmay, nou domann pou grandi mé en déor lo ron familial ek kamarad, nout lantouraz lé kom in gran vid. Bien sur nou la gaingn lamour, lafektion lédikation tousala, mé kom ki diré, nout rasine lé an lèr, nou koné pa ousa nou sort, kisa vréman nout zancèt.

Sa sé pou lo koté afektik mé pou lo koté sosial ?.. oki bourik !

Nout bann zancèt (an grande partie) lété interdi, exclu, banni de la société. Zot lavé poin lo droi avoir in nom, in statu, in propriété ni lo droi kozé. Zot lavé telman pèr gaingn lo kou, èt anfermé dann cachot, battu à mort ke le monde dominant (social, économique, culturel) lété inaccessible et étranger pou zot.

Zordi bonpé domoun i di nou lé in pèp multikuturel, akeyan ceci cela. mi koné pa si lé vré ou si lé in konpliman pou andor anou. Nout lil lé intense, ah oui ? pou ki ?

Sékoi nout perception de la société, des administrations, du pouvoir, du groblan ? déviné…

Alor oui, nou lé insouciant, nou rod pa dézord, nou kritik par dèrièr é pa an fas, nou refuz lo déba, sakinn i fé son trin, nou yèm pler dési, nou kashièt dovan lo danjé, nou la pèr la polis, la loi, nou oz pa exprim anou, nou koné pa défann anou, nou lé pa solidèr kan i fo, ninport ki ninport koué i vien fé lo trin isi nou di amèn…

Nou fé lo makro (défoi na poin le choix) pou gaingn in plas travay, in statu, nou fé la politik pou gaingn in lotorization komers, lantrepriz. Nou ferm nout gèl é nou rant dan lo systèm parske nou atann inn ti kontra, in subvantion… Tousa pou koué ? pou imit lo maître, lo kolon, pou roul dann gro loto, bel kaz… ? Nou vé vanz nout pasé parske dann tan lontan nou lavé poin de STATU !

In shèf de famiy lavé poin son plas, son lotorité lété pa rekonu ni ankourajé. Li té toultan an maronaz. La pa nou la fé listoir, sé listoir la fé anou ek tout son bann mensonge.

Alain Lorraine (*) i disait ke nou lété in komunoté invizib. Non selman nou lé invizib, mé nou lé absent osi. Nou lé adult mé nou la pankor gaingn la maturité. Nana bonpé i èmré avoir lotonomi (alimantèr, énerjétik, politik…) mé pou avoir lotonomi i fo lémansipation é pou èt émansipé, i fo èt dézaliéné é pou èt dézaliéné i fo konbat lo systèm kolon dan son fondman. In bon doktèr i mèt pa in koplas (sparadrap) desu in boubou, li sar rod lo problèm o fon. 

Kosa fo fé ? la solution i trouv pa dann 2 fraz ek in baguèt mazik. 

Mazine nou lé kom bann orphelin, livré a noumèm. I fo nou ansort anou. Il fo nou aksep nout défo, nou donn la main, nou romont a la surface, nou rouv lo zyé, nou arèt kour partou, nou ékri nout listoir, nou grandi.

Georges Ah-Tiane pour l’Eko la Ravine

(*) pièce montée à partir de multiples petits bouts de tissus de couleurs différentes pour faire une couverture, nappe…

(*) « La Négritude est la simple reconnaissance du fait d’être noir, et l’acceptation de ce fait, de notre destin de noir, de notre histoire et de notre culture. 

(*) Alain Lorraine (une communauté invisible, éd. Karthala 1996): journaliste, poète, écrivain réunionnais dcd en 1999.

A propos de l'auteur

Georges Ah Tiane | Reporter citoyen

Georges Ah-Tiane est impliqué dans la vie associative depuis 1990. En France où il a vécu de nombreuses années, il s’est investi dans la promotion de la culture réunionnaise au travers de nombreux biais : en créant des associations, en enseignant le créole, en mettant en avant le patrimoine culinaire péi ou encore la musique. Il a créé des ponts entre La Réunion et la diaspora installée en France. Il a participé à une radio associative pendant douze ans avant de créer des fanzines ou petits journaux, « carry créole », « la lettre d’art’s ». De retour à La Réunion, il s’est impliqué dans la langue créole et « la conscientisation », avec l’objectif d’analyser la société réunionnaise, comprendre son fonctionnement. Dans le but de « voir quels sont les freins et comment les contourner pour aller de l’avant ». Cette chronique hebdomadaire fait suite à la gazette “kreo-lutionnaire” imprimée, l’Eko la Ravine, qu’il a tenue entre 2019 et 2020.